DUBOVICA online link na stranice sela Dubovica
POVIJEST
Dubovica se u pisanim izvorima spominje sredinom 16. stoljeća. Prvo ime naselja je Dudowycz, ali još u istom stoljeću spominje se i pod imenom Dwbowycza. Turci u svojim pustošenjima nisu mimoišli niti Dubovicu. Na kraju 18. stoljeća spominju se dva zasebna naselja: Velika i Mala Dubovica. Antun Kancijan u svojim «Traganjima za podrijetlom imena sela Ludbreške Podravine» iznosi pretpostavku da se Dubovica nekad ranije možda nazivala Kilijanovci ili Keljanovec.
Selo tog imena upisano je u Frodnoharovu posjedu i starije je od naziva Dobawycz ili Dwbowycza. Povezano je s Kapelom Podravskom, jer se u izvoru navodi Kapela i Keljanovec, iz čega treba zaključiti da u neposradnoj blizini Kapele Podravske postoji i naselje Keljanovec. Kasnije se Keljanovec gubi i javljaju se novi nazivi; najprije Dobawycz, a kasnije Dubovica. Mogli bismo zaključiti da je naselje promijenilo ime. Naziv naselja potječe od tadašnjeg biljnog pokrova. U okolici je bila hrastova šuma. Stari naziv za hrast je dub pa otud i naziv Dubovica.
Jednim dijelom Dubovica je pripadala ludbreškom vlastelinstvu. Još 1636. godine poslala je ludbreška grofica Barbara Turoczy u Dubovicu svoje kmetove iz Hemovca (Sveti Đurđ) na sijeću drva. 1643. godine Dubovica dolazi u vlast hrvatskog bana grofa Ivana Draškovića. Gospodar Dubovice 1848. godine bio je Franjo Schmidt.
U 19. stoljeću na veleposjedu Dubovica obredali su se Schmidti, Žbuli, te Božidar pl. Kukuljević Sakcinski. Zadnji vlasnik ove kurije bila je koprivnička porodica Toplak. Tada je obitelj Toplak bila u posjedu 374 jutra i 1134 četvornih hvati zemlje, od čega 101 jutro i 315 četvornih hvati se nalazilo u kotaru Koprivnica. Također su bili vlasnici mlina na rijeci Plitvici, kojim su osim osnovne namjene osiguravali električnu energiju za vlastito gospodarstvo, ali i za okolne kuće. Zbog agrarne reforme i političkih prilika obitelj je ostala bez veleposjeda oko 1937. godine.
DUBOVICA DANAS
Selo Dubovica pripada koje pripada općini Veliki Bukovec smjestilo se na 46°17’39” sjeverno od ekvatora i 16°41’13” istočno od početnog meridijana na 142 m nadmorske visine.
U njemu prema popisu iz 2011. živi 335 stanovnika ,a samo za usporedbu 1900. godine selo broji 535 stanovnika.
Područje sela pripada pridravskoj ravnici gornje Podravine sa malim visinskim razlikama terena. Površinski sloj tla uglavnom je sačinjen od ilovače što je veoma pogodno za uzgoj ratarskih kultura, od kojih najviše prevladava kukuruz i pšenica kao i razno povrće.
Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i cvjećarstvom. Veliki broj cvjećara iz Dubovice mogu se vidjeti po zagrebačkim tržnicama
Kroz selo teče rijeka Plitvica, koja dijeli selo na dva dijela i utječe u rijeku Dravu. Plitvica izvire na području sjeveroistočnih brežuljaka Maceljskog gorja, podno viničkih gorica, na visini od 216 metara nadmorske visine. Duljina toka joj je 65 km i uljeva se u Dravu kod sela Veliki Bukovec.
U selu djeluje DVD Dubovica koji je osnovan 1928. godine i veoma je aktivan što svojim radom stalno dokazuje.
U selu je postojao od 1976. godine i nogometni klub NK Croatia ali je nakon dugog niza godina ugašen.
