POVIJEST

Veliki Bukovec, mjesto koje se smjestilo između Bednje i Plitvice nedaleko od njihova ušća u Dravu, uz Donji Martijanec i Sveti Đurđ sekundarni je centar ludbreške Podravine. Nastalo je u 16. stoljeća. Sredinom 16. stoljeća tu je postojala utvrda – utočište malobrojnom stanovništvu od Turaka. Veće naseljavanje zbiva se tek nakon poraza Turaka kod Siska 1593. godine.Posjed je u to doba pripadao obitelji Sekelj, ali ga je car Ferdinand III., nakon odumiranja loze Sekelja, predao Ivanu Draškoviću koji ga potom pretvara u vlastelinstvo. Vlastelinstvo se sastojalo od plemićke ladanjske kuće u V. Bukovcu, 7 sela i velike šume Križančije.

VELIKI BUKOVEC DANAS

Veliki Bukovec je sjedište općine, koja je smještena na samom rubu Varaždinske županije. Nalazi se u ravnici, desetak kilometara sjeveroistočno od Ludbrega, između rijeka Plitvice i Bednje, nedaleko njihova ušća u Dravu.

Veliki Bukovec prema popisu iz 2011. godine broji 657 stanovnika.
Veliki Bukovec ima razvijenu jaku industriju, posebice tu moramo spomenuti drvoprerađivačku – Požgaj grupa koja zapošljava večinu stanovnistva općine. Uz Požgaj grupu tu su svakako transporti Smontara koji se bave iskopom i transportom prirodnih sirovina, PG Orehovec koji se bavi uzgojem domaćih patki, metaloprerađivačka industrija te mnogobrojni OPG-ovi koji se bave uzgojem cvijeća, povrća i ostalim granama poljoprivrede.

Na području Velikog Bukovec nalazi se i vrtić za predškolske uzraste i osnovna škola koja ima osam razreda i koju polaze i učenici iz susjedne općine Mali Bukovec.
Uz školu tu je i župna crkva svetog Franje Asiškog koju su dali izgraditi vlastelini Drašković čiji ostaci su i sahranjeni u njoj.

U Velikom Bukovcu nalazi se i dvorac Drašković i perivoj koji su nažalost zatvoreni za posjetitelje.